Svi smo uočili, bilo kroz vlastita iskustva bilo kroz razgovore s drugima, da nam bol koja proizlazi iz razočaranja u međuljudskim odnosima odvlači pažnju kao nijedan drugi osjećaj.
Čak ni osjećaj ljubavi ne zaokuplja naše misli koliko osjećaj da nas druga osoba omalovažava! Uvijek iznova bespomoćno razmišljamo: “Zašto je to rekla? Zašto mi je to napravio? Ja ne zaslužujem da me se na takav način tretira…”
Ako krenemo s duhovnom praksom razmišljajući na taj način, brzo ćemo postati neusredotočeni, zbunjeni i neugodno ćemo se osjećati.
Ovdje je jednostavan savjet kako savladati ovu vrstu mentalne blokade. Isprobajte ga, molim vas – uistinu djeluje!
Molim vas, nikad se nemojte osjećati frustrirano, uznemireno ili ojađeno zbog bijeda koje vam nanose drugi. Svi mi imamo neku vrstu neizbježne karme koja nas čeka.
Kao što možda znate, postoje tri vrste karme:
1. Karma koja se može lako promijeniti pomoću neke povoljne djelatnosti kao što je izgovaranje mantri ili vršenje određene žrtve.
2. Karma koja se ne može tako lako promijeniti. Iako se bavimo povoljnim djelatnostima, još uvijek je vjerojatnost pedeset posto da će ovaj drugi tip karme ostati s nama. Unatoč našim naporima da budemo pobožni i duhovni, ona opstaje. Međutim, uz “primjerenu praksu i nevezanost”, ima i pedeset posto vjerojatnosti da će nestati.
3. Karma koja će sigurno utjecati na vas sve dok imate materijalno tijelo. Jedino što možete je naučiti da živite s ovom karmom tako što ćete promijeniti pogled o tome što je ona i zašto se događa. Iako može biti umanjena za osobe koje se bave nekom duhovnom praksom, ova je karma ipak neizbježna.
U ovoj se trećoj kategoriji karme nalaze one patnje koje nam nanose drugi ljudi (adi-bhautika-klesa). Kraljica Kunti navodi ovu vrstu karme kao bijedu koja dolazi iz društvenih odnosa: “Svađe između živih bića nastaju zbog uzajamnog društvenog odnosa.” (SB 1.8.28)
Šrila Prabhupada (poznati indijski guru) objašnjava: “Kala (vječno vrijeme) nudi uvjetovanim dušama i sreću i nevolje. Sve je predodređeno vječnim vremenom. Kao što imamo neočekivane nevolje, tako možemo imati sreću, a da je ne tražimo, jer je sve predodređeno Kalom…. Svatko ispašta ili uživa rezultat svoje vlastite sudbine. Tu sudbinu je odredio tijekom uzajamnih društvenih odnosa.“
Karma mora doći! Zato vam je mogu nanijeti i ljudi koji su vam bliski i dragi. Oni postaju agenti vaše karme.
Da bih vam pomogao razumjeti, želim otkriti jedan detalj svoga horoskopa. Svi moji astrolozi kažu da osobe koje dolaze u kontakt sa mnom najčešće cijene taj susret i osjećaju zahvalnost. Postoji, međutim, uvijek manjina koja će pronaći greške te me, kao što horoskop kaže, snažno napasti “bez ikakva razloga”.
Ipak, postoji “dobar” razlog: moja karma! Govorim o ovom trećem tipu karme, o karmi koja se ne može izbjeći. Budući da s ljudima koji mi nisu bliski nemam odnos na razini srca, pa ne mogu dobiti patnje preko njih, tu su bliske osobe koje “uskaču” kako bi mi udijelili karmičke posljedice iz mojih prethodnih života.
Ali, čak i u slučaju tih “međuljudskih patnji”, još uvijek imamo slobodu! Možemo birati svoju reakciju. Želimo li biti frustrirani, ljuti ili, još gore, osvetoljubivi? Ako to učinimo, samo produžavamo bijedu.
Najbolje je mirno i strpljivo podnositi sve što nam dođe, s razumijevanjem da treba doći – na ovaj ili onaj način. Ova patnja nije besmislena. Ona je suvisla zato što nas motivira da u cijelosti zatražimo smisao života.
Kako ćemo patnju koju su nam drugi nanijeli pretvoriti u sredstvo svoga duhovnog napretka? Moramo produhoviti svoj pogled:
U Srimad Bhagavatamu nalazimo primjer brahmane iz Avantija koji je, nakon razmišljanja o nevoljama koje su mu drugi nanijeli, došao do iznenađujuće spoznaje. Uočio je da su sve njegove patnje prikrivena Gospodinova milost. Nakon što su ga oklevetali, odnijeli mu strpljenje i hranu, pa čak i pretukli, u sebi je mislio:
“Sri Hari, koji je Gospodar polubogova, sigurno je zadovoljan sa mnom. Njegovom sam milošću došao u ovo sadašnje stanje patnje te razvio osjećaj nevezanosti koji je poput broda što će me prenijeti preko oceana materijalnog postojanja.”
Srila Visvanatha Chakravarti Thakura objašnjava:
“Kad je brahmana shvatio kako mu je njegovo stanje patnje omogućilo da razvije nevezanost, postao je radostan, shvaćajući da je njegova tobožnja nesreća zapravo Gospodinova posebna milost. Takva nevezanost za materijalistički život siguran je pokazatelj Gospodinove bezrazložne milosti i brahmana ju je smatrao brodom kojim će prijeći ocean materijalnoga postojanja.” (SB 11.23.28)
Dakle, na dubljoj razini nalazimo samo dobit… čak i u unutarnjoj boli!
Sacinandana Swami
preuzeto sa ATMA.hr