Hrana nije namijenjena da njome samo napunimo želudac

Budući da je hranjenje jedna od dvije glavne funkcije jezika te je ono ključno za naš opstanak, logično je prehrana jedan od najučinkovitijih medija za pokretanje promjena u svijesti.

Svatko od nas je imao iskustvo da je kušao obrok koji je spravljen s ljubavlju i osjetio trenutnu transformaciju svijesti, nakon čega slijedi osjećaj uzajamne ljubavi prema osobi koja ga je pripremila. Činjenica je da hrana pripremljena s namjerom ljubavi može komunicirati na bilo kojem jeziku.

Takva hrana ima sposobnost razbiti barijere i preokrenuti ljutnju u ljubav, strah u povjerenje i neznanje u prosvjetljenje. To je više nego očito u ljubavnoj razmjeni između majke i djeteta.

Ako učinimo određeni napor i usredsredimo se na ovaj vrlo bitan dio našeg života – jedenje – mogu nam se dogoditi nevjerojatne i transformativne stvari. Biodinamički guru Peter Proctor smatra da kvalitetna hrana pomaže ljudima donositi moralne odluke i imati moralne misli: “Hrana nije namijenjena da njome samo napunimo želudac. Ona nam zapravo daje stvarnu kvalitetu misli i mi shvaćamo da je to ono što je svijetu potrebno.” (Iz dokumentarnog filma ‘One man, one cow, one planet’)

Kad živite svjesno, počevši od svjesne ishrane, živjet ćete svjesno i u svim svojim mislima i djelima. Vaš život će biti dosljedan i u skladu sa svojim okolišem. Hrana je najosnovnija potreba života. Njena svrha je da hrani tijelo, um i dušu. Hrana bi nam, stoga, trebala dati život, očistiti naše tijelo i uzdići naš duh. Hrana ne bi trebala biti samo gorivo za naše fizičko tijelo.

Prema svim joga tradicijama, hrana koja je stara, raspadnuta, i koja se sastoji od mrtvog mesa će zagaditi tijelo i svijest, dok će hrana koja je svježa, hranjiva te lišena patnje i boli, obogatiti tijelo, očistiti um i zadovoljiti dušu. U Bhagavad-Giti se navodi da se sva hrana može klasificirati prema svojoj nasljednoj kvaliteti i načinu na koji ona utječu na naše tijelo i um.

“Hrana koju karakterizira guna vrline povećava trajanje života, pročišćava naše postojanje, daje snagu, zdravlje, sreću i zadovoljstvo. Takva oplemenjujuća hrana je slatka, sočna, masna i prija srcu.” (Bhagavad-gita 17.8)

“Hrana koja je previše gorka, kisela, slana, ljuta, oštra, suha i vruća je draga osobama u guni strasti. Takva hrana uzrokuje nesreću, bijedu i bolest.” (Bhagavad-gita 17.9)

“Hrana koja je pripremljena više od tri sata prije jela, hrana koja je bezukusna, trula i smrdljiva i hrana koja se sastoji od ostataka i nedodirljivih stvari je draga osobama u guni tame.” (Bhagavad-gita 17.10)

Hrana koju vole neprosvijetljeni ljudi je u suštini ona hrana koja se raspada i koja je nečista. Kao što se može pretpostaviti, meso i riba su namirnice koje pripadaju toj nižoj guni i stoga, ako netko doista želi prosvjetljenje i najsvetiju vezu s prirodnim svijetom, treba takvu hranu izbjegavati.

Zdravlje tijela, uma i duše

Ishrana također može biti oblik joge i to je podržano od strane samih tradicija u kojima je joga rođena. Izraz joga dolazi iz sanskrtskog korijena yuj, što doslovno znači “pridružiti.” U duhovnom smislu, to je proces u kojem yogi (praktikant joge) realizira odnos između individualne duše i Vrhovne Duše. Nažalost, previše yogija na Zapadu propušta ovu poantu i tako ne uživaju punu dobrobit onoga što joga nudi. Ono što većina ljudi podrazumijeva kao praksu joge stvarno su samo početne faze joge. Joga je cjeloživotno putovanje ponovnog povezivanja s Bogom.

Paul Rodney Turner, Food Yogi