Utjecaj psihe na zdravlje

Može li um izliječiti tijelo?

Stara poslovica “U zdravom tijelu zdrav duh” možda će morati doživjeti neke izmjene.

Sve veću pozornost dobiva ideja kako zdrav, uravnotežen i optimističan duh rezultira zdravim i vitalnim tijelom.

Pa tako, hranite svoj um pozitivnim mislima i vaše će tijelo biti otporno na bolesti.

Zvuči kao new-age filozofija, no radi se o dokazanim znanstvenim činjenicama.

Rezultati mnogobrojnih studija jasno ukazuju na povezanost negativnih misli i raznih poremećaja u tijelu, kao i pozitivnih misli i urednog rada svih organa i tjelesnih sustava.

Znanstvena disciplina psihoneuroimunologija, utemeljena upravo u svrhu ovih istraživanja, nedvojbeno pokazuje kako negativne misli, stavovi i raspoloženja kao što su strah, krivnja, ljubomora, ljutnja itd. dokazano negativno utječu na ljudski organizam.

S druge strane, ljubav, zahvalnost, veselje i optimizam uzrokuju pozitivne fiziološke reakcije.

Kako misli djeluju na tijelo?

Princip po kojem misao utječe na fiziologiju još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, no poznato je da naše psihološko stanje utječe na naš endokrini sustav.

Tako je, primjerice, poznato da su emocije straha ili ljutnje povezane s aktivacijom nadbubrežne žlijezde i lučenjem hormona adrenalina, koji pak ubrzava naš srčani ritam i disanje te uzrokuje napetost mišića.

Svaka misao i emocija popraćene su određenom tjelesnom reakcijom, a naše tijelo ne prepoznaje razliku između događaja koji su stvarne prijetnje i onih koji su prisutni samo u našim mislima.

Negativne misli mogu biti uzrokom brojnih simptoma poput glavobolje, gubitka energije, povišenog krvnog tlaka, probavnih smetnji, spolne disfunkcije, pojačanog znojenja, gubitka težine ili debljanja, nesanice, ukočenosti mišića.

S vremenom mogu dovesti i do znatno ozbiljnijih reakcija, kao što je primjerice rak.

Smatra se da negativna raspoloženja kraćeg trajanja ne ugrožavaju zdravlje, odnosno, da tijelo posjeduje zaštitni mehanizam koji se aktivira prilikom takvih stanja.

Ozbiljnije posljedice mogu nastupiti tek kod dugotrajno prisutnih negativnih misli.

Pozitivno razmišljanje, s druge strane, dokazano jača naš imunitet, smanjuje rizik od mnogih bolesti i ubrzava ozdravljenje ako je bolest već nastupila, te povoljno djeluje na naše mentalne sposobnosti, koncentraciju i kreativnost.

Čistoća (uma) je pola zdravlja

Neke od koristi pozitivnog razmišljanja, uz ojačan imunitet, su i smanjeni rizik od srčanih oboljenja te problema s probavnim, dišnim, endokrinim i drugim tjelesnim sustavima.

Osim djelovanja na naše tijelo, emocije utječu i na intelektualne sposobnosti.

Tako smo primjerice kreativniji, inteligentniji i usredotočeniji ako smo u stanju zadovoljstva, zahvalnosti, suosjećanja i sl.

Neprirodno brz i stresan životni ritam i rastućii zdravstveni problem poput prave epidemije bolesti krvožilnog sustava, jasno ukazuju kako um i tijelo nisu dvije potpuno odvojene cjeline, što je još uvijek prevladavajuća ideja u zapadnoj medicini.

Primjena neke od brojnih dostupnih tehnika opuštanja kao što su joga, meditacija, tehnike disanja, ili pak kreativne radionice poput plesa, likovnog izražavanja i sl. pozitivno djeluje na naše misli i emotivno stanje, podržavajući tako i zdravlje našeg organizma.

Vježbe disanja

Primijenite jedan mali trik i vježbom dubokog (trbušnog) disanja djelujte na stanje vašeg uma, a tako i zdravlje organizma.

Činjenica kako vježbanje svjesne kontrole disanja stimulira i povećava životnu energiju, bila je poznata i mnogim drevnim civilizacijama.

A da disanjem možemo utjecati na naša emocionalna stanja svi smo osjetili kada smo se našli u situaciji da se posvađamo s nekim, kada nam se disanje ubrzalo, ili u situaciji da uživamo u čitanju neke zanimljive knjige, kada naš puls postaje smiren a disanje usporeno.

Pravilno disanje je ključ kojim možemo otkloniti mnoge zdravstvene tegobe i probleme, probuditi vlastiti mentalni potencijal, te biti sretniji i kreativniji u onome što radimo.

Vježba dubokog disanja izvodi se u uspravnom sjedećem položaju. Diše se duboko cijelim trbuhom. Vježba se izvodi opušteno i bez naprezanja.

Pri udahu trbuh se polako izboči prema van i puni kisikom. Pri izdahu se vraća prema kralježnici dok se ugljični dioksid istiskuje van.

Ovakvo disanje blago masira unutarnje organe, potiče probavu, regulira rad bubrega, opušta i snižava krvni tlak.

Udisanjem što veće količine zraka tijekom nekoliko minuta izvođenja ove vježbe, tijelo opskrbljujemo većom količinom dragocjenog kisika, a time i većom količinom energije.

Disanje punim plućima u prirodnom okružju djeluje i na oslobađanje hormona sreće.

logo O autoru: Renata Kos je učitelj tečajeva u sklopu Parka Božanske Energije, spiritualne organizacije za razvoj svijesti, zdravlja, prirode i mira.

ALTERNATIVA

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *