26.06.2015, Caffe bar Tor, Podpinjol 41, Rijeka.
Od 20 – 22:00
Skeptici u pubu (ili kraće, “Skeptici”) druženje je znanstvenika, skeptika, humanista, sekularista i svih drugih ljudi koji vole znanost i cijene kritičko razmišljanje. Ova druženja daju nam priliku da raspravljamo o raznim temama i izmjenjujemo ideje u opuštenom okruženju. Cilj je da se kroz zabavu promiče (znanstveni) skepticizam, znanstveni pristup i racionalnost. Događaj je međunarodnog karaktera, i izvorno je osmišljen 1999. u UK
TEME I PREDAVAČI:
1. dr. sc. Benedikt Perak – Izražavanje emocija: od biologije do kulture
Izlagač dr.sc. Benedikt Perak predstavit će suvremena istraživanja o gradbi značenja i izražavanju emocionalnih kategorija. Predavanje će se dotaknuti razvoja znanstvenih spoznaja: od teorija bazičnih emocija do konstrukcijskih i teorija procjena. U kontekstu razumijevanja emocija drugih razmotrit će se teorija utjelovljene spoznaje i uloga zrcalnih neurona te naposlijetku predstaviti suvremena istraživanja kognitivne lingvistike o ulozi jezika i mehanizmima opojmljivanja afektivnih stanja, ali i drugih apstraktnih pojmova koji imaju značaj u izgradnji kulture.
2. dr. sc. Vedran Miletić – Umiru li vlasničke tehnologije u softveru i šire?
Krajem 90ih i početkom 00ih Microsoftov Internet Explorer imao monopol među web preglednicima. Gotovo sve veće web stranice prilagođene su za taj web preglednik, i korisnike Interneta potiče se da ga koriste. Taj monopol dovodi do stagnacije razvoja weba. Novi standardi su razvijeni i propisani, ali Microsoft ih ignorira želeći time osigurati sebi priliku da odlučuje o sudbini weba i nastavak monopola. Međutim, od ožujka 1998. projekt pod imenom Mozilla razvija alternativni web preglednik s ciljem da donese nove tehnologije na web i stane na kraj monopolu Internet Explorera. Nakon višegodišnjeg razvoja nastaje preglednik Mozilla Firefox, kojeg korisnici vrlo dobro prihvaćaju. Zahvaljujući Firefoxu, Internet Explorer pada s trona i njegov monopol prestaje. Štoviše, dolaskom Googleovog Chromea on postaje gotovo marginaliziran.
Mozilla i Google dvije su vrlo različite organizacije, neprofitna zaklada i multinacionalna korporacija. Međutim, ono što im je zajedničko i ono što je njihova dva preglednika učinilo uspješnima je inzistiranje na otvorenim standardima, tehnologijama otvorenog koda, suradnji organizacije i šire zajednice te omogućavanju svakome zainteresiranom pojedincu da sudjeluje na projektu. Firefox i Chrome dakako nisu jedini primjeri, slični trendovi postoje i u drugim vrstama softvera.
Predavanje će se baviti pitanjem mogu li vlasničke tehnologije preživjeti u ovakvom, vrlom, novom, otvorenom i dinamičnom svijetu softvera, i ne samo softvera. Hoćemo li u budućnosti vidjeti više otvorenosti u razvoju proizvodnih strojeva? Je li moguće otvoriti razvoj lijekova na sličan način kao razvoj softvera?