Prisjetimo se tome koliko smeća zapravo produciramo kupovnom hranom. No, što ako bi se i sama ambalaža mogla pojesti? Zamislite da naručite kavu u šalici, popijete kavu i nakon toga pojedete i šalicu. Kao kada pojedemo sladoled i poslije pojedemo kornet.
Jestiva ambalaža – ideja znanstvenika i ekologa
Jestiva ambalaža je jedna od ideja kojom se bave znanstvenici i ekolozi kako bi se povećala svijest potrošača za ispravnim opcijama kao što je jestiva ambalaža kod prehrambenih proizvoda (čokolada s jestivim omotom, suha tjestenina koju skuhate zajedno s ambalažom, jogurt u jestivoj čašici, prutici sira u jestivoj foliji…).
Plastična ambalaža na bazi nafte ili biorazgradive alternative od kazeina mliječnog proteina
Plastična ambalaža se obično koristi za većinu hrane koja se nalazi u trgovinama. Tanke plastične folije ipak nisu dobre u sprečavanju kvarenja, a plastična masa stvara problem u smislu bio nerazgradivog i nereciklirajućeg otpada. Osim toga, postoji zabrinutost da neke vrste ambalaže zapravo ispuštaju potencijalno štetne spojeve u hranu koju bi trebale zaštititi.
Voće i povrće premazano jestivim voskom i drugim premazima
Voće i povrće se već dugo premazuje s jestivim voskovima i raznim premazima kako bi duže izgledali svježe. Jestivi zaštitni film je tanki sloj materijala sa svrhom da zaštiti proizvod od utjecaja kisika i vlage tj. degradacije.
Proizvod premazan zaštitnim slojem ne smije imati ni najmanja mehanička oštećenja i mora dobro prianjati uz proizvod. Materijali moraju biti odobreni odstrane službenih institucija za sigurnost hrane i materijala u dodiru s hranom kao što je Europska agencija za hranu (EFSA).
Postoje mnoga pitanja koja se tu postavljaju. Hoće li potrošači biti spremni jesti takvu ambalažu? Voće i povrće koje je premazano raznim sredstvima, a nije recimo domaće, svježe, nešpricano i slično. Ambalažu koju je vjerojatno dirao dostavljač ili službenik u supermarketu. Morati ćemo pričekati i vidjeti.
Izvor: IZSVESNAGE