Kako arhetip Spasioca stvara loše veze?

Ideja ili arhetip spasioca spada među najopasnije ideje u povijesti religija, a u odnosima je zasnovana na arhetipskim bajkama o muškarcu spasitelju ili ženi koja spašava muškarca. Na temelju toga, nastao je velik broj sekti, i najčešći je razlog sukoba između religija ili unutar religija. Ova ideja je imala različitu ulogu u povijesti: nekad je poticala velike pokrete masa u sukobima, a nekad pomagale da se u dugim razdobljima trpe velike nevolje i radi na boljitku malo-pomalo kroz trpljenje i istrajnost. Ovi arhetipovi su opsjednuća koja nekad upućuju na toleranciju i ljubav prema bližnjem, a nekad na mržnju, fanatizam i bijes.

 

Najgore je kada se ovaj arhetip upotrijebi u politici, a danas su je upravo došlo do toga. Sociolozi smatraju da se ideja spasioca javlja kao reakcija na težak društveni položaj neke grupe, koji se ne može poboljšati neposrednom društvenom akcijom, te se računa na onostranu, nebesku pomoć, a realna akcija se odlaže za budućnost.

Ova situacija nam je poznata, no ovdje nas zanima kako ova funkcija funkcionira u odnosu. Dakle, kada niste dorasli ljubavi onda ulazite u ulogu spasioca i ”spašavate” partnera jer on ima problem. Na taj način prikrivate svoj problem i projicirate ga na partnera. Sve izgleda kao da ste žrtva situacije, ali ovdje se ustvari odigrava sjenovita igra u kojoj Sjena stvara jednodimenzionalnu sliku svijeta u kojoj se ne vidi stvarno stanje. Ljudima ovaj aspekt izlgeda jasan i razumljiv, ali ako ovaj aspekt imate u natalnoj karti, točnije Saturna, nemojte misliti da ćete ovaj kompleks shvatiti tako lako. Iako su mnogi skeptični kada je astrologija u pitnaju, ovaj aspekt je najbolji za provjeriti istinitost jyotisha.

Spasilac je ustvari Sjena koju možemo objasniti kroz dramski trokut, a koncept je nastao na osnovu analize dječjih bajki u kojima je ovaj trokut jasno izražen. Upravo bajke koje predstavljaju arhetipove služe da formiramo naše osnovne ideje o zlu kao suprotnosti dobra.

Za funkciju progonioca postoje brojni nazivi: agresor, nasilnik, lovac, negativac, kriminalac… On utjelovljuje zlo, pokvarenu osobu ili neprijateljsku grupu. Etiketu progonioca uvijek postavljaju drugi jer osoba koja je u ovoj ulozi sebe ne doživljava kao progonioca već kao spasioca. To objašnjava tragičnu istinu da su mnoga zla počinjena u ime dobra. Tom temom jako se dobro bavi film Nesalomljivi redatelja M. Night Shyamalana.

Dakle, progonioc je prikriveni spasioc, a drugi lik je naravno osoba koja je u ulozi spasioca utjelovljenje dobrog čovjeka. Taj dobri spasilac usmjerava svoje djelovanje tako da pomaže žrtvi ili tako što kreće u obračun sa progoniocem. U tom slučaju on postaje progonilac progonioca.

Naša sklonost da dobro i zlo doživljavamo kroz ovaj trokut je duboka i iskonska. Na primjer, u međunarodnoj politici, gdje su određene države označene kao progonioci i agresori, neke druge države kao žrtve, a treće kao spasioci. Dramske trokute imamo u svakodnevnom životu. Jednostavna izjava: „Znaš li ti što mi je ona uradila?”, u sebi sadrži jasnu oznaku da je osoba koja je izgovara žrtva, da je ona druga progonilac, a da od slušaoca očekuje solidarnost i pomoć spasioca. Nama je puno lakše živjeti u ovom ulogama i zato ljubav koja spaja složene odnose premalo među ljudima dobiva pažnju. Kada igrate uloge, lišeni ste shvaćanja tko je taj drugi, ili što znači rečenica: ”Ljubi neprijatelja.” Duboka se igra odigrava u tim odnosima, a ljudi se ne mogu zapitati zašto je tomu tako jer bi to značilo upitati se zašto sam žrtva na poslu? Nisu li moji roditelji koji su bili žrtva ustvari oni koji su bježali od života? Nije li nevinost zlo jer nevini ljudi bez otpora trpe nepravdu, pa neodlučnost pronađe svog progonioca?…

Arhetip Spasioca služi upravo u otkrivanju ove zavrzlame, a od ljudi ovisi koliko će se stvarnije pozabaviti sami sobom, a ne plitkim odgovorima koji se vrte u self-help literaturi koja bježi od ove teme kao vrag od tamjana. Tek kada zaronite u ovaj problem, bit ćete u pravoj duhovnosti, do tada će lijepe priče biti zabavne, ali rezultate nećete imati.

Nikola Žuvela, http://vedski-jyotish.net/

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *